Русский перевод этой страницы готовится - содержание показано на хорватском языке.
II Милан Лентич
Vremenska crta
1920. – 1998.
Kronološki pregled života i stvaralaštva - od Trsta i Splita, preko kazališnih dasaka i festivalskih pozornica, do posthumnog izdanja u Moskvi.
6. 2. 1920.
Rođenje i rano obrazovanje
U Trstu je rođen Milan Lentić, svestrani hrvatski umjetnik (skladatelj, tekstopisac, pjesnik, glumac, dizajner, prevoditelj, slikar i ilustrator). U ranoj dobi seli s roditeljima u Split, gdje maturira u gimnaziji 1939. godine.
- Fakulteti i edukacija: studira komparativnu književnost i talijanski jezik u Beogradu, a povijest umjetnosti u Zagrebu.
- Privatna poduka: gluma kod Tita Strozzija, glazba kod skladatelja Ive Paraća.
1940.
Glazbeni počeci i prvi tiskani zapisi
Počinje aktivno skladati i pisati tekstove, čime se studentsko razdoblje isprepliće s počecima umjetničke karijere. U Zemunu su tiskani notni zapisi njegovih glazbenih prvijenaca Assunta i Ponoćni tango.
1947.
Brak s Mirom Pavlović
Milan stupa u brak s Mirom Pavlović.
1948.
Rođenje kćeri
Milan postaje otac djevojčice Anne Rachele.
1950. – 1961.
Kazališni rad (Pula – Split)
Sudjeluje u otvaranju Narodnog kazališta u Puli, gdje režira nekoliko predstava i glumi u sporednim ulogama. Potom se vraća u Split, gdje u Narodnom kazalištu radi kao režiser i glumac. U ovom razdoblju živi na relaciji Split – Zagreb.
1958.
Filmska uloga u klasiku „Cesta duga godinu dana“
Ostvaruje ulogu svećenika u kultnom i svjetski priznatom filmu Cesta duga godinu dana redatelja Giuseppea De Santisa.
1959.
Uloga u filmu „Pukotina raja“
Zabilježio je svoju drugu filmsku ulogu u drami Pukotina raja redatelja Vladimira Pogačića.
1961.
Preseljenje u Zagreb
Milan Lentić trajno seli u Zagreb, što označava početak intenzivnog razdoblja na zagrebačkoj glazbenoj sceni.
1963.
Uspjeh na Zagrebačkom festivalu s „Jesenji dažd“
Njegova debitantska skladba Jesenji dažd, u izvedbi Arsena Dedića i Beti Jurković, osvaja visoku treću nagradu na Zagrebačkom festivalu.
1964.
Plodna festivalska godina
Uz pjesmu Žiži i Baladu o umorenoj djeci, na Zagrebačkom festivalu sudjeluje s još dvije zapažene skladbe: Pravila igre (u izvedbi Beti Jurković i Dušana Jakšića) te Pusta noć (u izvedbi Beti Jurković i Senke Veletanić).
1965.
Skladba „Ljuljačka“
Njegovu skladbu Ljuljačka na festivalu zajednički interpretiraju diva Beti Jurković i Zdenka Vučković.
1966.
Novi festivalski uspjesi
Na Zagrebačkom festivalu Bojan Kodrić izvodi Lentićevu skladbu Šantan moje mladosti, dok Ana Štefok emotivno interpretira pjesmu Nema mjesta za ovu ljubav.
1969.
Vrhunac karijere: Eurosong u Madridu
Lentićeva autorska skladba „Pozdrav svijetu“ pobjeđuje na domaćem natječaju i predstavlja Jugoslaviju na Eurosongu 1969. u Madridu u izvedbi Ivana (Ivice Krajača) i kvarteta 3M/4M.
- Iste godine na Zagrebačkom festivalu: Lada Kos interpretira Nakon ljubavi, Mišo Kovač izvodi Muzikanti, dok kvartet 4M izvodi poznatu pjesmu Neka visi Pedro.
1969. – 1970.
Kultni ciklus „Panoptikum“ i radio drame
Na radiju postavlja iznimno popularan ciklus Panoptikum. U arhivi HRT-a iz ovog razdoblja ostaju sačuvane tri njegove važne radio drame:
- Đavolska rabota (emitirana na Radio Zagrebu 16. 3. 1969.)
- Veoma nemili slučaj (emitirana 22. 5. 1969.)
- Kamo sa Žikom (emitirana 14. 8. 1969.)
1972.
Uloga u filmu i festival
- Film: ostvaruje ulogu Člana sudskog vijeća u povijesnom igranom filmu Prvi splitski odred.
- Glazba: grupa Lutajuća srca na Zagrebačkom festivalu izvodi njegovu skladbu Ponoćni jahač.
1975.
Prva nagrada na Beogradskom proljeću
S kultnom šansonom Fajrunt osvaja prestižnu 1. nagradu na festivalu Beogradsko proljeće. Istovremeno, na Zagrebačkom festivalu Mile Rupčić interpretira njegovu skladbu Oj, Todore.
- Književnost za djecu: u antologiji Priče o mojoj zemlji objavljena je njegova prva proza za djecu.
1975. – 1976.
Radijski ciklus „Muzika i riječ“
Pokreće autorski radijski ciklus u kojem se dubinski bavi prožimanjem, odnosom i uzajamnošću glazbe i književne (govorene) riječi.
1976.
„Fatalni tango“
Poznati šansonijer Zafir Hadžimanov na Zagrebačkom festivalu izvodi Lentićev hit Fatalni tango.
1977.
Glavno prozno djelo „Veoma ljudski pejsaž“
Objavljuje svoju ključnu samostalnu zbirku novela Veoma ljudski pejsaž. Na glazbenoj sceni, Nano Prša na Zagrebačkom festivalu izvodi njegovu pjesmu Gdje su sada moje drage.
1980.
Književna priznanja i Šansonski oratorij
Njegovi prozni tekstovi izlaze u uglednom časopisu Republika. Iste godine objavljuje svoje obimno i kompleksno djelo – Šansonski oratorij „Jama“.
1982.
Skladba „Magdalena“
Na Zagrebačkom festivalu sudjeluje sa skladbom Magdalena koju je maestralno interpretirao Zvonko Špišić.
1989.
Prva nagrada za šansonu
Na Jugoslavenskom festivalu šansone osvaja 1. nagradu sa skladbom Neka ostane među nama.
1990.
Proza u časopisima
Nastavlja s objavom cijenjenih proznih tekstova, ovoga puta u časopisu Srpska zora.
1994.
Zbirka poezije u Moskvi
U vlastitoj nakladi u Moskvi izdaje unikatnu zbirku poezije pod naslovom Skazanija o zemnyh i onyh veščah.
1. 10. 1996.
Odlazak „Nesalomljivog Milana“
Milan Lentić preminuo je u Zagrebu u 76. godini života, ostavljajući iza sebe neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbi, kazalištu i književnosti.
1998.
Posthumno izdanje u Moskvi
U Moskvi je posthumno objavljeno njegovo djelo „Записки о Кире Стефане и другие, прости Господи, записки“, što se na hrvatski može prevesti kao „Zapisi o gospodinu Stefanu i drugi, oprosti mi Bože, zapisi“.