Preskoči na sadržaj

III Milan Lentić

Kazalište, film, radio i TV

Autoritet nad riječju, slikom i zvukom

01

Sve je počelo na pozornici

Prije nego što će njegovo ime postati sinonim za šansonu i poeziju, Milan Lentić svoj je umjetnički put gradio na kazališnim daskama. Kazalište za njega nije bilo samo prolazna etapa, već prostor u kojem je oblikovao osjećaj za ritam, dramaturgiju, pokret i ljudsku priču. Ta izvedbena inteligencija pretočit će se kasnije u sve medije u kojima je djelovao – od filmskog platna do radijskih i televizijskih valova. Lentić nikada nije bio „samo“ redatelj, glumac ili skladatelj; bio je sveobuhvatni autor atmosfere.

021949. – 1961.

Kazališni rad

Više od desetljeća proveo je kao glumac i redatelj u dva velika kulturna središta – Puli i Splitu.

  • Kazališni duh u glazbi: njegovo kazališno iskustvo izravno je utjecalo na njegov kasniji šansonsko-glazbeni rad. Šansona je za Milana bila „malo kazalište u pjesmi“, a vrhunac tog spoja bit će njegov kasniji šansonski oratorij Jama (1980.).
  • Djelovanje u Puli: sudjeluje u stvaranju i otvaranju Narodnog kazališta u Puli. Kao redatelj postavlja komediju Krčmarica Mirandolina Carla Goldonija i Reakcionare Drage Gervaisa. U Držićevom klasiku Dundo Maroje ostvaruje zapaženu ulogu Uga Tedeška.
  • Djelovanje u Splitu: sudjeluje u više epizodnih i karakternih uloga. Na splitsku scenu također postavlja Dunda Maroja te režira kompleksnu ekspresionističku dramu Događaj u mjestu Gogi Slavka Gruma, gdje djeluje sve do preseljenja u Zagreb 1961. godine.

03

Trag na filmskom platnu

1958.

Nesporazum

Redatelj:
Ante Babaja
Uloga:
Kustos muzeja

Kratkometražni film u kojem Milan Lentić briljantno tumači ulogu kustosa muzeja i pokreće cjelokupni satirični zaplet. Nakon što pošta zabunom u muzej dostavi običan, grubi mlinski kamen, kustos u njemu „prepoznaje“ vrhunsko djelo apstraktne umjetnosti. Lentić izvrsno portretira lik uobraženog kulturnog radnika koji svojom stručnom autoritarnošću nameće apsurdni trend cijeloj zajednici.

Milan Lentić u ulozi svećenika, kadar iz filma Cesta duga godinu dana (1958.)

1958.

Cesta duga godinu dana

Redatelj:
Giuseppe De Santis
Uloga:
kao Milano Lenti

Legendarni i kultni film talijanskog redatelja, nominiran za Oscara za najbolji strani film. Milan u njemu glumi pod talijanskim pseudonimom Milano Lenti. Pojavljuje se u scenama s ključnim likovima izoliranog planinskog sela (poput načelnika Josipa, baruna i učitelja) koji raspravljaju o neočekivanoj i neovlaštenoj izgradnji ceste koju je pokrenuo seljak Emil Kozma.

1959.

Nebo bez ljubavi

Još jedno filmsko ostvarenje iz kasnih pedesetih u kojem bilježi glumački obol.

Milan Lentić kao član sudskog vijeća, kadar iz filma Prvi splitski odred (1972.)

1972.

Prvi splitski odred

Redatelj:
Vojdrag Berčić
Uloga:
Član sudskog vijeća

Ratni dramski film u kojem se Milan vratio svojim glumačkim i obiteljskim korijenima vezanim uz Split.

04Radio

Zvučni teatar i totalni radio

U radijskom mediju Lentić spaja kazališni zanat i glazbeni senzibilitet u formu zvučne dramaturgije, ostavljajući trajan pečat u arhivama Radio Zagreba (danas HRT).

  • Ciklus „Panoptikum“ (1969. – 1970.): preteča modernog kolažnog radijskog programa. Lentić ga postavlja kao kazališnu galeriju likova i pojava – promatrajući društvo, umjetnost i sudbine kroz dramski i glazbeni filtar. U arhivi su sačuvane njegove radio drame Veoma nemili slučaj, Kamo sa Žikom i Đavolska rabota.

  • Ciklus „Muzika i riječ“ (1975. – 1976.): kultni kulturni format koji je istraživao kako se stihovi, poezija i govor spajaju s glazbom (osobito kroz francusku i zagrebačku šansonu). Riječ više nije bila samo informacija, a glazba samo kulisa – Lentić ih je tretirao kao ravnopravne partnere. Stalni suradnik bio je kritičar Miro Križić, a gosti su bili velikani poput Zvonka Špišića koji je govorio o tajnama spajanja riječi i note.

Isječci ciklusa „Muzika i riječ“ i danas se povremeno emitiraju na HRT-u u sklopu retrospektive „Zaboravljeni glasovi“.

05TV · 1971.

Vizualizacija ritma

Karusel

ScenaristRedateljSkladatelj

Za kultnu seriju RTV-a Zagreb Karusel Lentić je bio scenarist, redatelj i skladatelj. To je školski primjer njegova zajedničkog nazivnika. Serija je funkcionirala kao vizualna i televizijska šansona – spoj melankolije, pjesničkih slika, igranih sekvenci i glazbenih brojeva. Bila je prava rijetkost u to vrijeme da jedna osoba drži kompletnu kreativnu kontrolu nad vizualnim, tekstualnim i glazbenim identitetom jedne serije.